Anto Đapić

Anto Đapić rođen je 22. kolovoza 1958. godine u Čaprazlijama, Općina Livno, Bosna i Hercegovina, od roditelja Miroslave, rođene Brčić i Ivana Đapića. Oženjen je suprugom Angelinom i otac kćerke Marije. Obitelj Ante Đapića doselila je u Osijek 1962. godine, gdje je Anto Đapić završio osnovnu školu, srednju školu (gimnazija) i Pravni fakultet te stekao zvanje diplomiranog pravnika.

Anto Đapić bio je i prije demokratskih promjena aktivan u borbi za hrvatsku slobodu i neovisnost, ilegalno surađujući sa hrvatskom političkom imigracijom, kao i aktivnostima u domovini. Snažno se uključuje u demokratske promjene u Hrvatskoj od samih početaka, a 1989. u srpnju mjesecu, priključuje se Hrvatskoj demokratskoj zajednici, gdje je obnašao dužnost člana Središnjeg Odbora HDZ-a i člana Izvršnog odbora HDZ-a u Osijeku, te je bio i izaslanik na Prvom Općem Saboru HDZ-a, 24.veljače 1990. godine.

U travnju iste godine (1990.), uključuje se s grupom svojih bliskih suradnika u Hrvatsku stranku prava (HSP), gdje vrlo brzo postaje jedan od najutjecajnijih članova i osnivač stranke za područje Slavonije i Baranje, te na Prvom Općem Saboru HSP-a, 25.veljače 1991. Godine postaje i član Predsjedništva.

U Hrvatskoj stranci prava obnašao je cijeli niz dužnosti, a od 1993. godine do 2009. godine, bio je Predsjednik Hrvatske stranke prava. Paralelno sa stranačkim, političkim radom bio je iznimno aktivan u organizaciji obrane Hrvatske. Od studenog 1990. do svibnja 1991. bio je i pripadnik pričuvnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova, kao pripadnik prvih dragovoljačkih postrojbi u gradu Osijeku. U svibnju 1991. godine, preuzima dužnost i obvezu ispred HSP-a organizirati dragovoljačke postrojbe HOS-a na području Slavonije i Baranje, a nakon tragične pogibije Ante Paradžika, u rujnu 1991. godine, preuzima dužnost načelnika ratnog stožera HOS-a te tu dužnost obnaša do svibnja 1992. godine.

Ukazom predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana, Anto Đapić promaknut je u čin brigadira HV-a.

Na parlamentarnim izborima 1992. izabran je za saborskog zastupnika. Biran je pet puta kao zastupnik u Hrvatskom saboru, u kojem je obnašao čitav niz dužnosti. U dva mandata (1995. i 2000.) obnaša dužnost Predsjednika radnog tijela Sabora (Odbor za pritužbe i predstavke Hrvatskog Sabora). U mandatu 2000.g. član je Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora.

2005. Đapić je postao osječki gradonačelnik i obnašao je dužnost do 2009. godine.

24. listopada 2014. godine osnovao je Demokratski savez nacionalne obnove (DESNO) kao nasljednika stranke “Nezavisna lista Ante Đapića”, čiji je i danas predsjednik.

Tijekom obnašanja dužnosti saborskog zastupnika u nekoliko mandata Anto Đapić je dosljedno zastupao pravaška stajališta i viziju Hrvatske kao zemlje koja svoju unutarnju i vanjsku politiku temelji na nacionalnim interesima hrvatskog naroda. Nakon Domovinskog rata kao predsjednik Hrvatske stranke prava suprotstavio se donošenju niza zakona koji su bili izraz političkih kompromisa na štetu Republike Hrvatske, među kojima naročito protiv Ustavnog zakona o suradnji sa Haškim sudom, Zakona o općem oprostu i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. U svezi Zakona o općem oprostu argumentirano je ukazivao na štetnost donošenja takovog zakona, upozoravajući da će njegova primjena abolirati agresore na Republiku Hrvatsku. To se, nažalost, obistinilo – Hrvatska u 21. Stoljeću, propuštanjem kažnjavanja ratnih zločinaca, mora svakodnevno dokazivati da je na Hrvatsku 1991. g. izvršena velikosrpska agresija, a pitanje nekažnjavanja ratnih zločinaca uzrok je podjela u Hrvatskoj i tema unutarnje politike. Suprotstavljajući  se donošenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina Anto Đapić, na čelu pravaških zastupnika, upozoravao je na činjenicu da pozitivna diskriminacija predviđena Ustavnim zakonom, koja jamči zastupljenost nacionalnih manjina i u predstavničkoj i u izvršnoj vlasti, u budućnosti dovodi do pozicije predstavnika nacionalnih manjina kao arbitara na hrvatskoj političkoj sceni. Nažalost, svjedoci smo kako predstavnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru desetljećima sukreiraju hrvatsku unutarnju i vanjsku politiku, često i na štetu hrvatskih nacionalnih interesa i interesa većinskog hrvatskog naroda. Anto Đapić, kao lider pravaša u Hrvatskom saboru, nije samo fizički ukazivao na aktualna politička rješenja već je u obliku zakonskih prijedloga predlagao rješenja za većinu važnih političkih problema. Većina njih je  u proteklih deset godina tema rasprava u Hrvatskom saboru jer nisu riješeni u vrijeme 90tih godina.

U nizu zakonskih prijedloga koji svojim sadržajem predstavljaju viziju drugačije Hrvatske ističe:

  • Zakon o pobačaju
  • Prijedlog Deklaracije o osudi totalitarnog komunističkog režima
  • Prijedlog Zakona o otklanjanju posljedica totalitarnog komunističkog režima
  • Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu
  • Prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o općem oprostu
  • Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor
  • Stanje međudržavnih odnosa Republike Hrvatske i Republike Slovenije
  • Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o političkim strankama
  • Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu prognanika i izbjeglica

Zakonski prijedlozi uvršteni na dnevni red Hrvatskog sabora u mandatu 1995.-1999. na najbolji način ukazuju na probleme koji za Republiku Hrvatsku nisu riješeni ni danas 2019.godine. U nizu zakonskih prijedloga, uz navedene, ističemo prijedlog Zakona o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa na Jadranskom moru, čije je donošenje Anto Đapić dva puta predlagao u Hrvatskom saboru.